Suspendovani komandant Specijalne antiterorističke jedinice Radosav Lješković otići će na odsluženje zatvorske kazne kada se javi u sud da mu odrede datum odlaska na robiju. Lješković je osuđen na pet mjeseci zatvora zbog prikrivanja službenika SAJ-a koji su brutalno tukli građane na protestima 2015. godine. Odluku o datumu Lješkovićevog odlaska na robiju donijeće Osnovni sud u Nikšiću.
– Obavještavamo Vas da je Lj.R., shodno čl. 15 st. 1 Zakona o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, upućen poziv radi uručenja uputnog akta za izvršenje kazne zatvora. Nakon što se osuđeni odazove na ovaj poziv suda, uputnim aktom će mu biti određen dan javljanja na izvršenje kazne zatvora, pri čemu je sud dužan da osuđenom, radi pripreme, ostavi rok od najmanje osam dana, ali ne duži od petnaest dana do početka izvršenja kazne, u smislu čl. 5 st. 2 navedenog zakona. Takođe, ovim putem Vam ukazujemo da će presuda kojom je navedeno lice osuđeno na kaznu zatvora biti dostavljena Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija pošto osuđenom bude uručen uputni akt – saopštila je za „Dan” Svetlana Lalović, samostalni savjetnik za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu u Nikšiću.
Lješković je odlukom sudije Osnovnog suda u Podgorici Željke Jovović oglašen krivim jer je pomogao batinašima iz SAJ-a da ostanu neidentifikovani nakon prebijanja građana na protestima u Podgorici.
Vijeće Višeg suda u Podgorici početkom prošlog mjeseca potvrdilo je presudu kojom je Lješković osuđen za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
U obrazloženju presude sudija Jovović je navela da je Lješković ne preduzimajući radnje koje je bio dužan da obavi sakrio imena službenika SAJ-a koji su na tri lokacije pretukli građane Milorada Mija Martinovića, Andriju Račića, Marka Rakočevića, Darka Šćepanovića, Branimira Vukčevića i Momčila Baranina.
Sudija Jovović je objasnila da je Lješković znao da su sajovci prema građanima nezakonito primijenili sredstva prinude, a dao je lažne podatke o okolnostima izvršenja tog krivičnog djela. Naime, suprotno zakonskim propisima, Lješković je dozvolio da 54 pripadnika SAJ-a sačine zajednički izvještaj o primjeni sredstava prinude nad Martinovićem. On je takav izvještaj, sa netačnim i nepotpunim informacijama, potpisao i predao načelniku Centra bezbjednosti Podgorica. Međutim, shodno propisima, sajovci su trebali da sačine posebne izvještaje sa svim detaljima o primjeni sredstava prinude, a Lješković je kao nadređeni trebalo da se izjasni o njima i ocijeni da li je primjena sile bila opravdana.
Osim toga, kako je kazala sudija Jovović, sajovci u zajedničkom izvještaju nijesu naveli detalje o primjeni sredstava prinude prema svim građanima za koje je utvrđeno da su ih pretukli u noći između 24. i 25. oktobra 2015. godine.
Lješkovićeva krivica, kazala je sudija, potvrđena je i izjavom njegovog zamjenika Mirka Banovića, koji je na sudu svjedočio da je navedeni sastanak organizovan pošto su saznali da su građani prebijeni od strane pripadnika SAJ-a. Na tom sastanku, kazao je Banović, ispitivani su na okolnosti batinanja Martinovića i mladića u Zlatarskoj ulici, za šta Lješković navodno nije ni znao.
Sudija Jovović se osvrnula i na navode odbrane, koja je potencirala i da je komandant Posebne jedinice policije Dragan Blagojević rekao da je i njegova služba sačinila zajednički izvještaj o postupanju nakon protesta.
– U ovom predmetu može se suditi samo okrivljenom, protiv kojeg se vodi postupak – kazala je sudija Jovović.
Ona je u obrazloženju presude navela da je za sud neprihvatljiva Lješkovićeva tvrdnja da nije prikrio imena službenika koji su primijenili nezakonitu silu prema građanima, te da je iz medija saznao da je Martinović pretučen. Sudija Jovović je podsjetila da su o tom događaju izvještavali svi mediji i naglasila da je Lješković kao komandant bio dužan da zna sve o aktivnostima jedinice na čijem čelu se nalazio. Takođe, kako je ocijenila, njegova izjava je kontradiktorna, jer je tvrdio da sporne noći nije znao da su njegovi službenici batinali građane, ali je izjavio da su iste noći održali sastanak na kojem je tražio da sajovci kažu ko je od njih primjenjivao sredstva prinude.
M.V.P.
Krivica nesumnjivo dokazana
Lješkovićeva krivica dokazana je na osnovu iskaza građana koje su sajovci pretukli, kao i na osnovu svjedočenja očevidaca. Da su sajovci prebili građane potvrdili su i nalazi ljekara medicinske struke, u kojima su navedene povrede šestorice oštećenih, nalazi vještaka saobraćajne struke o šteti koja je pričinjena na autima Martinovića i Račića, kao i snimci sa mjesta dešavanja.